Američka tvrtka Atari 1987. godine u dotadašnoj seriji osobnih računala Atari ST izdala novo profesionalno 16-bitno računalo Atari Mega 1. Bivši čelnik tvrtke Commodore, Jack Tramiel, želio je izraditi novo računalo koje će konkurirati Apple Macintoshu. Imalo je malu bateriju za računanje vremena i datuma te mali ventilator. Za razliku od starijih računala tvrtke Atari, u ovom je dodan BLITTER čip – posebni koprocesor za brzo kretanje i kopiranje određenih područja memorije. Te operacije su bile potrebne kod procesiranja I prikazivanja slika. Microsoft je stupio u kontakt s Tramielom u cilju da se Microsoft Windows, postavi kao opreracijski sustav na to računalo, no ta ponuda je odbijena jer je Microsoft Windows još bio u razvoju, a Atari nije mogao čekati toliko dugo za njegov izlazak.
Komponente:
Procesor: Motorola MC 68000 brzine 8MHz
RAM: 1024kB (1 MB)
ROM: 256kB
Boje: Monokromatski monitor ili 16 boja
Zvuk: YM2149 čip za MIDI
OS: TOS (The Operating System) + grafičko sučelje GEM (Graphics Environment Manager)
Rezolucija: 640×400
Potrošnja: 95 W
Računalo je koštalo, ovisno o monitoru, od oko 5400kn do 6800kn. Prodaja bila je snažna. Atari je prodao 75% računala. Njemačka je postala najjače tržište tvrtke Atari. Ova računala su bila vrlo popularna u Hrvatskoj sve do pojave IBM PC računala. Bila su iznimno popularna i u glazbenim krugovima zbog ugrađenog MIDI izlaza. Sadržavao je programe kao Cubase koji su koristili mnogi glazbeni studiji i Calamus SL koji su koristile su mnoge novinske kuće.
Računalo Atari Mega 1 je uživalo uspjeh u industriji računalnih igrica zbog svoje niske cijene, brze performanse te slike u boji. Najuspješnija igrica za Atari Mega 1 je bila Dungeon Master. Garry Kasparov, ruski šahovski velemajstor, bio prvi igrač koji se registrirao na ChessBase, popularnu databazu koja je sadržavala i mogla pronaći zapise šahovskih igri.
Razvojni komplet tvrtke Atari uključivao je softver i priručnike u iznosu od 2000 kuna. Uz komplet su uključeni i C compiler (prevoditelj), debugger i assembler. Računalo je dolazilo s ST BASIC–om, ali je on rijetko korišten zbog loše performanse, no korištene su druge verzije BASIC–a.
Izvori:
- Old computer info – https://oldcomputer.info/8bit/atarimega/index.htm. Pristup ostvaren: 16.10.2019. godine
- Wikipedia hrvatska – https://hr.wikipedia.org/wiki/Atari_ST. Pristup ostvaren: 18.10.2019. godine
- Wikipedia engleska – https://en.wikipedia.org/wiki/Atari_ST. Pristup ostvaren: 18.10.2019. godine
- Old-computers – https://www.old-computers.com/museum/computer.asp?c=165. Pristup ostvaren: 18.10.2019. godine
Napisao: Lovro Milišić 1C (2019)