Svjetski dan zdravlja obilježava se 7. travnja pod pokroviteljstvom Svjetske zdravstvene organizacije, prema kojoj zdravlje nije samo izostanak bolesti, već stanje potpunog tjelesnog, psihičkog i društvenog blagostanja. Obilježavanjem toga dana svake se godine skreće pozornost na teme važne za zdravlje.
U prošlosti su stručnjaci za zdravlje primjenjivali biomedicinski model, prema kojem se bolesti smatralo uzrokovanima isključivo biološkim čimbenicima. Međutim, pokazalo se da taj model ima nedostatke kao što je činjenica da različiti pacijenti s istom dijagnozom i istim nalazima često imaju različit ishod bolesti. Stoga danas prevladava biopsihosocijalni model, koji osim bioloških čimbenika uzima u obzir psihološke i socijalne (društvene) čimbenike. Primjeri psiholoških čimbenika su način nošenja sa stresnim situacijama i osobine ličnosti kao što je optimizam. Socijalni čimbenici uključuju obiteljske okolnosti, socijalnu podršku i dr. O tome kako brinuti o svim dimenzijama zdravlja te na koje načine balansirati između realnog i virtualnog okruženja u kojima se nalazimo možete saznati u videu stručnjaka s Edukacijsko-rehabilitacijskoga fakulteta: https://www.youtube.com/watch?v=QXyWc6mj520
Slijedi kratak pregled nekih čimbenika koji utječu na tjelesno i psihičko zdravlje te nekoliko savjeta za poboljšanje zdravlja:
- Povišeni centralni krvni tlak rizičan je čimbenik za razvoj različitih bolesti, a također nepovoljno utječe na pažnju i pamćenje.
- Optimizam je povezan s krvnim tlakom, bolestima srca i krvnih žila te pojavom moždanog udara. Optimistični ljudi također su manje anksiozni i depresivni. Optimizam možemo povećati vježbanjem zahvalnosti, prepoznavanjem vlastitih negativnih misli i vizualiziranjem najbolje moguće verzije sebe, o čemu više možete pročitati u sljedećem članku: https://www.kakosi.hr/2020/10/29/optimizam/.
- Boravak u prirodi povoljno utječe na zdravlje udisanjem svježeg zraka i izlaganjem suncu. Također smanjuje vjerojatnost pojave bolesti srca i krvnih žila, posebno u kombinaciji s tjelovježbom. Isto tako, osobe koje više borave u prirodi manje su tjeskobne i imaju manje depresivnih simptoma, bolje pamte, više su samopouzdane i zadovoljnije su životom.
Naslovna fotografija:
Alex P na Pexels (https://www.pexels.com/photo/rear-view-of-woman-with-arms-raised-at-beach-during-sunset-320007/)
Izvori:
https://nepopularna.org/biopsihosocijalni-model/
http://www.istrazime.com/psiho-novosti/utjece-li-visoki-tlak-na-mentalne-procese-pojedinca/
https://nepopularna.org/je-li-za-zdravlje-vaznije-biti-optimistican-ili-ne-biti-pesimistican/
https://nepopularna.org/boravak-u-prirodi/
Tekst priredio: Valentin Lapaine, prof.
