Godine 2011. mladi igrač golfa Rory McIlroy tri je dana bio vodeći na Masters turniru, ali je pritisak bio prevelik i na kraju nije uspio pobijediti. Samo nekoliko mjeseci kasnije pobijedio je na US Open turniru s rekordnom razlikom u odnosu na drugoplasiranog. Kako je to moguće? Vjerojatno bar dio odgovora leži u činjenici da je u međuvremenu radio s Bobom Rotellom, sportskim psihologom. Najbolji sportaši u pravilu su u vrhunskoj tjelesnoj formi, pa je psihička priprema ono što im može dati dodatnu prednost.
Sportska psihologija grana je primijenjene psihologije koja se bavi pažnjom, motivacijom, upravljanjem emocijama i drugim čimbenicima povezanim sa sportskom izvedbom i poboljšanjem dobrobiti sudionika u sportu. Vrlo velik broj vrhunskih sportaša koristi alate sportske psihologije. Na primjer, prema jednom istraživanju provedenome tijekom profesionalnog teniskog turnira Lipton Tennis Tournament 1992. godine, tri četvrtine tenisača primjenjivalo je određene tehnike psihološke pripreme prije samog meča, a gotovo svi tijekom meča. Posebno je zanimljivo da su tenisači koji su bili bolje rangirani znali više različitih tehnika i češće su ih primjenjivali. U nastavku teksta slijedi kratak pregled nekih tehnika koje koriste vrhunski sportaši: tehnika opuštanja i poboljšanja raspoloženja, djelovanja na vlastite misli te nošenja s porazom i perfekcionizmom.
Natjecatelji često prije i za vrijeme nastupa mogu doživjeti tremu ili tjeskobu. Premda je određena razina uzbuđenja poželjna, prejako uzbuđenje može nepovoljno utjecati na izvedbu natjecatelja. Kasnije će biti riječi o tome kako djelovati na misaone znakove prejakog uzbuđenja kao što su poteškoće održavanja pažnje na zadatak, pretjerane i ponavljajuće negativne misli i sumnja u vlastite sposobnosti. Uzbuđenje se također može očitovati različitim tjelesnim promjenama kao što su ubrzano disanje, bol u prsima, drhtanje, bol u trbuhu i probavne smetnje. Ne možemo djelovati izravno na njih osim na disanje, kojim možemo posredno utjecati na ostale tjelesne promjene i tako se opustiti. Pravilno disanje dovodi do opuštenosti i smirenosti. Primjerice, trbušno disanje uključuje dijafragmu (mišić koji se nalazi ispod pluća), što dovodi do dubljih udisaja i boljeg iskorištavanja kapaciteta pluća, odnosno veći unos kisika i bolju cirkulaciju krvi. Nadalje, sporije disanje omogućuje bolju upotrebu kisika i bolji rad srca. Na sljedećoj poveznici možete naći upute za nekoliko vježbi disanja: https://www.mentalnitrening.hr/2014/07/30/kratki-pregled-vjezbi-disanja/
Za opuštanje je također učinkovita usredotočena svjesnost ili pomnost (eng. mindfulness). Radi se o obraćanju pažnje na sadašnji trenutak, opažanju i prihvaćanje svojih misli i osjećaja bez prosuđivanja. Kad pažnja odluta, potrebno ju je vratiti na sadašnjost. Usredotočenu svjesnost možemo primjenjivati na različite načine, primjerice usmjeravanjem pažnje prema okolini putem pet osjetila (vid, sluh, njuh, dodir i okus) ili obraćanjem posebne pozornosti na izvođenje neke svakodnevne aktivnosti. Istraživanja na veslačima i brojnim drugim sportašima pokazala su kako usredotočena svjesnost poboljšava pažnju, pamćenje, psihičko i tjelesno zdravlje te smanjuje negativne misli i poteškoće spavanja. Na sljedećoj poveznici možete naći upute za nekoliko vježbi usredotočene svjesnosti: https://www.mentalnitrening.hr/2024/04/19/sto-je-mindfulness-i-kako-ga-koristiti/
Nadalje, naše su misli moćno sredstvo bez kojeg ne bismo mogli rješavati zadatke i probleme s kojima se suočavamo. Međutim, ograničavajuće misli ili uvjerenja mogu nam otežati život. To su misli koje nas sprečavaju u ostvarenju ciljeva, primjerice „Nisam dovoljno sposoban/sposobna“. Ljudi mogu donijeti opći zaključak o svojim sposobnostima na temelju jednog događaja, katastrofizirati (zamišljati i očekivati najlošiji i najmanje vjerojatan ishod) ili razmišljati na crno-bijeli način (npr. samo osvajanje medalje smatrati uspjehom, a sve ostalo neuspjehom). Vrlo je važno osvjestiti da se radi o subjektivnim doživljajima, a ne o objektivnoj stvarnosti! Jedan od načina borbe s takvim uvjerenjima jest promijeniti ih u suprotna uvjerenja i dati sami sebi što više argumenata koji idu u prilog njima, a ne ograničavajućim uvjerenjima. Kad je riječ o katrastrofiziranju, valja razmišljati o tome da je vjerojatnost najlošijeg ishoda minimalna, a ako se takav ishod i dogodi, nije kraj svijeta. Ako neko vrijeme zapisujete takve brige i naknadno ih usporedite s onim što se stvarno dogodilo, brzo ćete ustanoviti da se vrlo mali broj tih očekivanja doista i ostvari! Također je dobro zapitati se hoćemo li se brinuti u vezi toga u vezi čega brinemo još uvijek za godinu dana (najvjerojatnije nećemo).
S obzirom na prirodu natjecanja, ne čudi da su natjecatelji u pravilu perfekcionisti. Perfekcionizam se odnosi na težnju savršenstvu, a može biti pozitivan i negativan. Natjecatelj koji se nastavlja truditi nakon poraza pokazuje pozitivni perfekcionizam. Postavlja si izazovne, ali dostižne ciljeve, a na pogreške gleda kao na povratne informacije i priliku za učenje, zbog čega tolerira nesavršenstvo. S druge strane, natjecatelj koji odustaje zbog pogrešaka pokazuje negativni perfekcionizam. Takve osobe imaju nerealna očekivanja te su previše usmjerene na rezultate, na čemu temelje svoje samopouzdanje. Zanemaruju ono što su učinile dobro, previše se uspoređuju s drugima i previše su samokritične. Nisu samosuosjećajne, odnosno ne promatraju svoje osjećaje bez osuđivanja i ne iskazuju razumijevanje prema sebi nakon poraza. Umjesto toga, u takvim bi situacijama bilo bolje postupiti prema sebi kao što bismo postupili prema bliskoj osobi da se to dogodilo njoj.
Želite li saznati više o području sportske psihologije, poslušajte predavanje sportskog psihologa Petra Nikolića (https://www.youtube.com/watch?v=Q7adWkYNorA), a na Youtube kanalu sportskog psihologa Mateja Fiškuša možete pogledati webinare o različitim temama (https://www.youtube.com/@matejfiskus/videos).
Tekst priredio: Valentin Lapaine, prof.
Naslovna fotografija: Kaboompics.com na Pexels (https://www.pexels.com/photo/pile-of-sport-medals-on-table-6345328/)
Izvori:
https://www.ponder.hr/index.php/publikacije/psiholoska-priprema-sportasa-pdf/download
https://www.mentalnitrening.hr/2024/05/28/dah-saveznik-sportske-izvrsnosti/
https://www.mentalnitrening.hr/2014/07/30/kratki-pregled-vjezbi-disanja/
https://www.mentalnitrening.hr/2024/04/19/sto-je-mindfulness-i-kako-ga-koristiti/
https://www.mentalnitrening.hr/2018/04/15/ogranicavajuca-uvjerenja/
https://www.mentalnitrening.hr/2022/06/16/kada-nas-vlastiti-mozak-pokusa-zavarati/
https://www.mentalnitrening.hr/2021/01/29/perfekcionizam-the-good-the-bad-and-the-ugly/
https://www.mentalnitrening.hr/2017/09/14/to-razmisljam-da-nize-samopouzdanje/
https://www.mentalnitrening.hr/2024/11/25/suosjecanje-prema-sebi-u-sportu-prednost-ili-mana/
