XV. gimnazija, Jordanovac 8. Zagreb

Međunarodni dan svjesnosti o stresu – 6. studenog

Međunarodni dan svjesnosti o stresu obilježava se prve srijede u studenom s ciljem pružanja informacija o stresu, kako utječe na nas i kako ga smanjiti. Stres je stanje u kojem osoba procjenjuje da su zahtjevi situacije koja joj je važna preveliki i da se teško može nositi s njima. Do stresa mogu dovesti različite situacije koje od pojedinca zahtijevaju određenu prilagodbu. Perfekcionisti (osobe koje teže nepogrešivosti) češće doživljavaju situacije stresnima i ranjivije su na njih. Stres je povezan s tjelesnim promjenama kao što su povećanje tlaka i pulsa, ubrzano disanje te pojačano znojenje. Osobe pod stresom sklone su preskakati obroke i jesti hranu bogatu jednostavnim ugljikohidratima i šećerima, a siromašnu proteinima, vlaknima i esencijalnim hranivim tvarima. Osim toga, često konzumiraju kavu i druge napitke s kofeinom koji mogu dodatno pojačati stres i tjeskobu.

Kratkoročan stres relativno je čest i najčešće koristan jer povećava energiju i fokus. Međutim, dugoročan stres nije zdrav jer ne dozvoljava tijelu da se odmori i vrati u stanje ravnoteže. Takav stres povećava vjerojatnost razvoja psihofizioloških poremećaja, tjelesnih bolesti povezanih sa psihičkim čimbenicima. Najčešće se radi o bolestima krvnih žila, ali i o bolestima srca, probavnog sustava, sustava žlijezdi s unutarnjim izlučivanjem, kao i o poremećajima imunosnog sustava (pogotovo u slučaju loše prehrane i upotrebe cigareta, alkohola i droga). Čest ili dugotrajan stres može dovesti i do psihičkih bolesti.

Kako možemo smanjiti stres? Evo nekih načina (detaljno su opisani na poveznicama navedenima ispod ovoga članka):

  • polaganim i dubokim disanjem
  • postepenim opuštanjem putem stezanja i opuštanja različitih mišićnih skupina
  • preoblikovanjem razmišljanja, odnosno tumačenjem događaja na pozitivan i optimističan način te suosjećanjem prema sebi
  • primjenom umirujućih misli (npr. poslovica ili citata iz pjesme, knjige ili filma)
  • ugodnim aktivnostima kao što su šetnja u prirodi, druženje s bližnjima i sl.
  • pravilnom i redovitom prehranom te tjelovježbom, uz dovoljno sna
  • slušanjem glazbe po vlastitom izboru
  • humorom

Izvori:

https://www.kakosi.hr/2021/05/25/kako-psiholoski-stres-utjece-na-tijelo/

https://www.kakosi.hr/2021/08/31/dva-nacina-opustanja-progresivna-misicna-relaksacija-i-abdominalno-disanje/

https://nepopularna.org/glazba-kao-lijek-za-stres/

https://www.kakosi.hr/2020/09/08/nosenje-sa-stresom/

Tekst priredio: Valentin Lapaine, prof.


Comments are closed.

XV. gimnazija
Loading...