Međunarodni dan nenasilja obilježava se svake godine 2. listopada, na dan rođenja Mahatme Ghandija, koji se nenasilnim otporom izborio za neovisnost Indije. Međunarodni dan nenasilja ustanovila je Opća skupština Ujedinjenih naroda s ciljem širenja poruka i podizanja javne svijesti o nenasilju. Umjesto nasilja i agresivne komunikacije, trebamo komunicirati asertivno, a to znači izraziti svoje stajalište i potrebe, istovremeno poštujući druge. O nenasilnoj i asertivnoj komunikaciji možete naučiti više i uvježbati je na stranici Clearer Thinking (na engleskom jeziku): https://programs.clearerthinking.org/kind_and_effective_communication.html
Kad se nasilje dogodi, važno je napomenuti da žrtve imaju potrebu za slušanjem bez osuđivanja. Psiholozi su nažalost ustanovili da je rašireno vjerovanje da se dobre stvari događaju dobrim ljudima, a loše lošim ljudima. Stoga će ljudi ponekad biti skloni optuživanju žrtve, odnosno mogu biti skloni mišljenju da je žrtva nečime izazvala ili zaslužila nasilje kojem je bila izložena. To je posebno izraženo u slučajevima silovanja i drugih oblika seksualnog nasilja. Zbog takvih uvjerenja, žrtve se osjećaju posramljeno i bespomoćno. U kombinaciji s prijetnjama zlostavljača i drugim čimbenicima, žrtve odgođaju traženje pomoći ili odustaju od njega – prema procjenama Ministarstva unutarnjih poslova, broj slučajeva seksualnog nasilja petnaest je do dvadeset puta veći od broja slučajeva koji su prijavljeni.
Ako žrtve nakon određenog vremena prijave nasilje, često se susreću s nepovjerenjem okoline.
Naslovna fotografija: M N Z R na Pexels (https://www.pexels.com/photo/silhouette-of-person-doing-peace-sign-6689837/)
Izvori:
Tekst priredio: Valentin Lapaine, prof.
