XV. gimnazija, Jordanovac 8. Zagreb

Svjetski dan psihoterapije – 25. rujna

Svjetski dan psihoterapije obilježava se 25. rujna, a ciljevi su mu podizanje svijesti o važnosti psihoterapije te borba protiv stigmatizacije osoba koje idu na psihoterapiju. Nažalost, često možemo čuti izjave da na psihoterapiju idu samo osobe koje su vrlo poremećene i koje su slabići jer ne mogu samostalno riješiti svoje probleme. Takvi i slični mitovi velikim su dijelom posljedica netočnih informacija kojima smo izloženi u medijima (npr. filmovima), koji su za mnoge ljude jedini izvor informacija o ovoj temi. S nekim psihičkim teškoćama ljudi se ne mogu nositi sami niti im u vezi njih mogu pomoći njihovi bližnji. Bliske osobe u pravilu neće biti objektivne, a nisu ni obrazovane o vještinama potrebnima za pružanje pomoći onima koji imaju ozbiljne psihičke teškoće.

Što su psihoterapija i psihoterapeuti? Psihoterapija se odnosi na profesionalan odnos u kojem se psihološkim putem rješavaju određeni psihički problemi. Postoje različiti oblici psihoterapije kao što su individualna i grupna psihoterapija, psihoterapija parova i obiteljska psihoterapija. Psihoterapeut je stručnjak obrazovan (najčešće pet godina) za određeni psihoterapijski pravac. Najčešće se radi o psiholozima, no psihoterapeutima mogu postati i psihijatri, socijalni pedagozi, socijalni radnici i dr. Psihoterapeuti bave se psihološkim savjetovanjem i psihoterapijom, pri čemu savjetovanje uključuje kraći postupak podrške vezane uz prolazne psihičke smetnje, a psihoterapija traje dulje i usmjerena je na pomaganje osobama koje imaju psihički poremećaj ili psihičku bolest.

Postoji mnogi psihoterapijski pravci koji se razlikuju po teoriji ili teorijama na kojima se temelje. Većina ih se usmjerava na prihvaćanje samoga sebe i poticanje na promjene u životu. Svaka je osoba jedinstvena i stoga ne postoji jedinstveni recept i rješenje za svaki problem, već klijent i psihoterapeut zajedno utvrđuju ono što klijentu odgovara. Međutim, psihoterapeuti određenog usmjerenja najčešće primjenjuju određene tehnike u svom radu.
U popisu dodatne literature ispod ovoga članka možete pronaći poveznice na kojima možete pročitati više o trima poznatim psihoterapijskim pravcima i tehnikama kojima se koriste psihoterapeuti tih usmjerenja: kognitivno-bihevioralna terapija, dijalektičko-bihevioralna terapija i terapija prihvaćanjem i posvećenošću. Neki psihoterapeuti u svom radu primjenjuju i biblioterapiju, koja se odnosi na pospješenje psihološkog rasta i liječenja čitanjem.

O tome kad trebamo potražiti stručnu pomoć, koju psihoterapiju odabrati i drugim temama možete saznati u razgovoru s psihijatrom Hrvojem Handlom: https://www.youtube.com/watch?v=GeAkAJXukn0

Ako imate kakva pitanja ili vam je potreban savjet za odabir psihoterapeuta, možete se obratiti udruzi kako si? na adresu [email protected].

Naslovna fotografija:

cottonbro studio na Pexels (https://www.pexels.com/photo/person-in-black-pants-and-black-shoes-sitting-on-brown-wooden-chair-4101143/)

Izvori:

https://www.kakosi.hr/2020/10/20/otici-psihoterapeutu/
https://www.kakosi.hr/2022/05/10/psiholog-psihijatar-i-psihoterapeut-kada-kome/
https://nepopularna.org/biblioterapija-vise-od-citanja-knjiga-za-samopomoc/

Dodatna literatura:

https://www.kakosi.hr/2021/02/02/kako-povecati-psiholosku-fleksibilnost/
https://www.kakosi.hr/2020/05/25/mindfulness-ili-kako-mirno-promatrati-olujno-nebo/
https://www.kakosi.hr/2021/03/22/misli-nisu-cinjenice-kognitivne-distorzije/
https://nepopularna.org/ne-vjeruj-svemu-sto-mislis-vaznost-automatskih-misli/
https://www.kakosi.hr/2021/02/02/psiholoska-fleksibilnost-sto-je-to/

Tekst priredili: Valentin Lapaine, prof. i Sanja Vučetić, prof.


Comments are closed.

XV. gimnazija
Loading...