Svjetski dan svijesti o aksioznosti obilježava se 10. lipnja s ciljem ukazivanja na važnost razumijevanja anksioznosti i anksioznih poremećaja, njihovih utjecaja na život i načina na koje se možemo boriti protiv njih. Anksioznost ili tjeskoba emocija uključuje doživljaj moguće buduće prijetnje. Za razliku od straha – koji se odnosi na neku stvarnu, trenutnu prijetnju. Svi se ponekad tako osjećamo i anksioznost nam može pomoći pripremiti se za nadolazeću situaciju. Na primjer, možemo osjećati tremu prije javnog nastupa pa ćemo se dobro uvježbati kako bismo bili uspješni. Savjete za pripremu za javni nastup možete naći u članku na stranici Nepopularna psihologija (https://nepopularna.org/strah-od-javnog-nastupa/), a možete poslušati i podcast Šiza kriza (https://www.youtube.com/watch?v=kg20HTQ-RkY).
U nekim je slučajevima anksioznost iznimno jaka i dugo traje, osoba je ne može kontrolirati i ometa joj svakodnevno funkcioniranje. Primjerice, ako osoba preuveliča vjerojatnost i posljedice neuspjeha, može početi izbjegavati javne nastupe i druge situacije u kojima je procjenjuju druge osobe. U takvim slučajevima preporučljivo je obratiti se stručnoj osobi. Anksioznost koja ometa svakodnevno funkcioniranje može se javiti i u obliku paničnog poremećaja, jednog od češćih anksioznih poremećaja. Radi se o naglim i relativno kratkim napadima s neugodnim tjelesnim promjenama (lupanje srca, ubrzano disanje, osjećaj gušenja, vrtoglavice, znojenje) i izrazitom anksioznosti. Na stranici Nepopularna psihologija možete saznati o drugim anksioznim poremećajima, kao što su fobije i generalizirani anksiozni poremećaj (https://nepopularna.org/mala-skola-anksioznosti-sto-kada-i-kako/). Postoji i zdravstvena anksioznost, odnosno briga da osoba ima bolest ili će oboljeti od neke bolesti, a da nema simptome te bolesti (https://www.kakosi.hr/2023/04/18/zdravstvena-anksioznost/). Zdravstvena anksioznost povezana je s kiberohondrijom, anksioznošću do koje dovodi pretjerano traženje informacija o bolestima na internetu – važno je znati sljedeće: ako imamo jedan ili poneki navedeni simptom određene bolesti, ne znači nužno da smo bolesni!
Stručnjaci predlažu sljedeće vježbe i tehnike za smanjivanje anksioznosti (detaljno su opisane u članku na sljedećoj poveznici – https://www.kakosi.hr/2020/05/04/anksioznost-sto-s-njom-2-dio/):
- kontroliranje disanja – Sporijim disanjem sprečavamo prevelik unos kisika koji uzrokuje neugodne tjelesne promjene i pogoršava anksioznost.
- opuštanje mišića – Postepeno stezanje i opuštanje različitih mišićnih skupina smanjuje napetost tijela.
- skretanje pozornosti – Skretanje pozornosti i misli sa sebe i svoga tijela na okolinu (npr. stvari koje vidimo i čujemo).
- maštanje – Zamišljanje nekog ugodnog iskustva kako bismo se maknuli od situacije u kojoj se trenutno nalazimo, a koja izaziva anksioznost.
- usredotočena svjesnost – Opušteno stanje u kojem bez opiranja i osuđivanja primjećujemo sve što se trenutno događa oko nas i u nama. Za vježbanje usredotočene svjesnosti mogu pomoći aplikacije za mobitele kao što su Headspace i Calm.
Izvori:
Tekst priredio: Valentin Lapaine, prof.
