Dana 1. ožujka obilježava se Dan nulte tolerancije diskriminacije kako bi se pridonijelo njezinom prepoznavanju i smanjenju te postizanju veće jednakosti među ljudima u svijetu. Diskriminacija uključuje nejednako postupanje prema nekome zbog njegovih osobina kao što su etnička pripadnost, invaliditet i spolna orijentacija. Ponašanja koja ponižavaju i uzrokuju strah, spolno uznemiravanje i segregacija (prisilno i sustavno razdvajanje osoba zbog neke njihove osobine) neki su primjeri diskriminacije.
U istraživanju Pučke pravobraniteljice provedenome na reprezentativnome uzorku punoljetnih građana Hrvatske 2022. godine, gotovo trećina sudionika izjavila je da su bili diskriminirani. To je više nego u istraživanjima provedenima između 2009. i 2016. godine, što ne znači nužno da je diskriminacija u porastu – moguće je i da hrvatski građani lakše prepoznaju diskriminaciju. Sudionici su naveli zapošljavanje, rad, medije i postupanje policije kao područja u kojima je diskriminacija u Hrvatskoj najraširenija.
Diskriminaciju je moguće prijaviti, npr. pučkoj pravobraniteljici i posebnim pravobraniteljicama (Pravobraniteljici za ravnopravnost spolova, Pravobraniteljici za osobe s invaliditetom i Pravobraniteljici za djecu), no zabrinjavajuće je što je istraživanje pokazalo da većina onih koji su bili diskriminirani nisu reagirali na diskriminaciju jer nisu vjerovali da bi time išta postigli. Neki pak nisu znali kome mogu prijaviti diskriminaciju ili su smatrali da bi prijavljivanjem samo pogoršali problem. Nažalost, gotovo polovica sudionika istraživanja nije znala da je diskriminacija zabranjena zakonom. Više informacija o diskriminaciji, Pučkoj pravobraniteljici i spomenutome istraživanju možete naći na donjim poveznicama.
Izvori:
Tekst priredio: Valentin Lapaine, prof.
