Posljednji dan Mjeseca hrvatske knjige koji je ove godine posvećen književnom prevođenju, u našoj smo knjižnici ugostili mr. sc. Krešimira Krnica, sveučilišnog profesora, prevoditelja i nakladnika. Profesor Krnic na Filozofskom fakultetu u Zagrebu predaje predmete vezane uz hindski jezik i književnost te sanskrt i sanskrtsku epsku književnost uz temelje indijske civilizacije. Prevodi s urdskog, hindskog, engleskog, njemačkog i slovenskog jezika. Sudionik je međunarodnog projekta za poticanje čitanja pod nazivom Naša mala knjižnica.
Tijekom dva školska sata profesor Krnic objasnio nam je pojmove lingvistika i etimologija te ukazao na razlike u prevođenju s više različitih jezika unutar indoeuropske jezične porodice. Vrlo zorno nam je prikazao prevoditeljski rad na primjeru stihovanih slikovnica koje prevodi uglavnom s engleskog jezika. Naučili smo razlikovati doslovan prijevod književnog teksta od prijevoda koji prati strukturu, ritam i rimu te prevoditelja time stavlja u poziciju autora.
Zanimalo nas je imaju li autori književnih djela posebne zahtjeve u smislu prevođenja svojih djela na druge jezike pa smo odgovor na to pitanje vidjeli na konkretnim primjerima.
Profesor Krnic je naglasio da treba poznavati kulturu, povijesne, društvene, političke i druge okolnosti u kojima žive autori jer o tim temama često pišu u svojim djelima, a književnost često nema samo estetsku funkciju.
Nakon što je pokazao razlike u pisanju urdskog i hindskog jezika te razlike u razgovornom i pisanom korištenju tih jezika, upoznao nas je sa životom i djelom Saadat Hasana Mantoa čije je pripovijetke o ljubavi, ludosti i ratu preveo s urdskog jezika i objavio u zbirci Preko granica.
Zahvaljujemo profesoru na vrlo ugodnom i sadržajno bogatom susretu te se nadamo novim susretima.
