U sklopu projekta „Znanstvenici u matematici i prirodoslovlju“ osmero učenika XV. gimnazije posjetilo je DHMZ, u pratnji profesorica Mirjane Zadro i Marine Ninković.
Jedan od dvojice znanstvenika čiji rad ove školske godine proučavamo u projektu je Andrija Mohorovičić, hrvatski znanstvenik širokog spektra zanimanja. Kako su u središtu njegovih interesa bile klima i vrijeme, posjetili smo Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ).
U DHMZ-u su nas dočekali gospodin Davor Samošćanec (meteorolog, sinoptičar) i gospodin Hrvoje Horvat (meteorolog, mjeritelj klimatskih elemenata). Djelatnici DHMZ-a su nam pokazali kako se sakupljaju podatci koji u konačnici daju vremensku prognozu, ali služe i za praćenje klimatskih promjena.
Razgled smo počeli kod objekta s meteorološkim balonom. Balon promjera oko 1 metar punjen je vodikom. Za njega je prikvačena sonda koja šalje podatke o poziciji, temperaturi zraka, tlaku zraka itd.
Balon se pušta u 7 i 14 sati te u 23 sata svaki dan s postaja Zagreb i Zadar te nam šalje podatke za tzv. visinsku meteorološku prognozu. Podatci dolaze direktno na računala DHMZ-a sve dok balon ne pukne, što se događa na visini od oko 25 do 30 kilometara. Nakon pucanja balon se razgrađuje i nije opasan za okoliš.
Pri tlu se podatci skupljaju na dva načina: suvremenom digitalnom tehnologijom kojom se izravno dostavljaju podatci na računala DHMZ-a i dalje u svijet, te klasičnim očitavanjem podataka koji se šalju na daljnu obradu. Nova generacija suvremene digitalne tehnologije taj se dan postavljala i prema kriterijima EU mora biti zaštićena s tridesetak gromobrana.
Vidjeli smo uređaj koji očitava brzinu i smjer vjetra – anemometar. Mjerenje se vrši na visini od 2 metra i 10 metara.
Za mjerenje količine padalina (koja se mjeri u milimetrima po m²) koristi se baždarena posuda koja se zove kišomjer ili ombrometar. Vodoravno postavljene stiroporne ploče služe za mjerenje veličine i količine zrnaca tuče. Što se tiče temperature zraka, ona se mjeri u 7 i 14 sati te u 21 sat pomoću minimalnog i maksimalnog termometra; sve kako bismo mogli pratiti dnevni hod temperatura (najniža i najviša tijekom dana), dnevnu amplitudu temperatura (razliku u temperaturama između jutra i večeri) te srednju dnevnu temperaturu zraka.
Geotermometri mjere temperaturu tla što je značajno za agroprognozu u poljoprivredi. Postavljeni su na 5, 10, 20, 50 i 100 cm dubine.
Isparavanje (evaporacija) vode se mjeri u posudi promjera oko 75 cm koja je ispunjena vodom. U skladu s temperaturama zraka isparavanje je veće ili manje.
Da bismo znali koliki je tlak zraka (živin tlakomjer) određenog dana, koristi se tlakomjer.
Higroskop (koji radi na principu ljudske vlasi) dat će nam podatak kolika je relativna vlaga u zraku pa po tome možemo predvidjeti očekivati li padaline ili ne.
Heliograf je instrument kojim mjerimo insolaciju pa saznajemo koliki je intenzitet djelovanja Sunca i koliki je broj sunčanih sati.
Zahvaljujemo gospodinu D. Samošćancu i H. Horvatu na zanimljivom i poučnom dvosatnom posjetu DHMZ-u!
