Osvrt na epizodu „Obrušavanje“ serije „Crno zrcalo“ (2016.)
U današnjem svijetu mobiteli i društvene mreže neizostavan su dio našega života. Današnji je svijet postao nezamisliv bez njih. Mnogo nam stvari omogućuju, ali još više oduzimaju. Danas su osobe diskriminirane ako nemaju mobitele te ako se ne znaju služiti društvenim mrežama, a ta diskriminacija posebno je izražena u mladih ljudi.
Ljudi koji čitaju prave knjige dobivaju čudne poglede, ako se zapaze, jer takvi su rijetki. Mladima je često teško odvojiti pogled od mobitela i pogledati svijet oko sebe jer danas se sve može pronaći i pročitati on-line. Osim što činjenice koje pročitamo on-line kraće pamtimo nego one pročitane u knjizi, zasloni jako kvare naš vid, ali uz sve štetne spoznaje o mobitelima koje imamo, svejedno naši novi prijatelji digitalnog doba pobjeđuju. Naši novi, neizbježni i nerazdvojivi prijatelji pozorno prate sve naše pokrete koje vrlo pozorno bilježe te nas pomno promatraju i slušaju kako bi prikupili što više podataka o nama, kako bi se što bolje prilijepili za nas. Naši novi prijatelji imaju pregršt mogućnosti, ali najpopularnije su društvene mreže koje su dubinski promijenile svijet. Mnogi danas više i ne razmišljaju o tome što im predstavljaju samopoštovanje i sreća jer pokušavaju ići ukorak sa standardima koje su postavili ljudi na Instagramu, u medijima te ostalim društvenim mrežama. Čini se da se naše samopouzdanje svelo na broj lajkova koje dobivamo ispod objava. Možda smo imali super provod, ali ti događaji i sjećanja gube smisao ako ih ostatak svijeta nije vidio te „odobrio“. Zbog toga kao da živimo dva života: onaj stvaran život, s dobrim i lošim događajima, ružnim i sumornim danima te naš internetski život, besprijekoran i zavidan koji želimo da drugi vide, da nam se dive i zavide. Fotografiranje selfija danas je postala prava umjetnička forma koju svi oko nas pokušavaju usavršiti pozirajući u čudnim kutovima, u većini slučajeva s lažnim osmjehom, u nadi da ćemo dobiti što više lajkova na Instagramu. To je sadašnjica i način na koji mladi žive. Varajući druge kako bi povjerovali u naš glamurozan život, možda se zaista možemo zavarati da živimo takvim životom i izgubiti dodir sa surovom stvarnošću. U epizodi „Obrušavanje“, ovaj poznati pristup životu podiže se na sljedeću razinu. Na toj razini svi se pozdravljaju, lažno smješkaju i nikada nitko ne govori ništa loše ni o kome, a naravno, ni o sebi. Ovdje je iskrenosti postala stvar prošlosti jer, nažalost, ona vrlo često nije lijepa kao lažan život na Instagramu. Sve to čini se kako bi se dobila što veća ocjena, slično kao like na instagramu, samo što ovdje ocjene imaju znatno veću ulogu. Mobiteli su povezani s posebnom vrstom leća i potreban je samo jedan pogled da razotkrije ocjenu druge osobe. Ova se ocjena, koja ima izrazitu ulogu u životu osobe, temelji na interakcijama iz stvarnog života i slikama koje ljudi objavljuju na mreži: što veći lažan osmijeh, bolji izgled te što više filtera, to bolje, jer to znači veću ocjenu. Također, na ocjene utječu i odnosi s drugima, stoga je iznimno važno biti što pristojniji. S obzirom na to kolika je vaša ocjena, tolike su vaše usluge u svim dućanima, javnom prijevozu ili javnim prostorima… Ako vam je ocjena viša od 4.5, imate jako mnogo mogućnosti, možete ući u bilo koji ekskluzivni klub ili prebivalište, imati bilo koji auto, ali situacija se drastično mijenja ako vam je ocjena ispod 3.5. Tada ćete dobiti razbijene rabljene automobile i nitko se neće htjeti družiti s vama. „Obrušavanje“ je zapravo potvrda života prema kojemu slijepo idemo. „Obrušavanje“ nas zapravo želi upozoriti na ono u što se pretvaramo te da moramo povući granicu između održavanja izgleda i poštivanja svoga istinskog ja. Također, možemo vidjeti koliko ocjene i like-ići utječu na naše mentalno zdravlje. Pokazuje se koliko smo ovisni o tuđim mišljenjima u toj mjeri da i ne gledamo vlastite želje, već ono što je popularno i u trendu te u svemu tražimo odobrenje ili želimo izazvati ljubomoru drugih. Oni na kojima svijet ostaje kao da su obrisali vlastiti mozak jer svaka njihova odluka ovisi o mišljenju drugih te tehnologije. Ako pogledamo cjelinu, kao da smo roboti onih najmoćnijih, vlasnika društvenih mreža. Jesmo li mi slobodne osobe ili nas društvene mreže sprječavaju u slobodnom životu? Osjećamo li mi pravu ljepotu života ili samo onu površinsku? Kamo odlazi ovaj svijet i što nam donosi budućnost mnoga su pitanja, ali važnije je ono koje si svatko treba postaviti ponaosob. Jesam li ja rob današnjega digitalnog, konzumerističkog društva te želim li imati površinski ili dubinski lijep život?
Leticija Vresk, 1.d
