Koji sastojci ne poboljšavaju okus dobroga života?
„Sreću nećeš pronaći tamo negdje, već u sebi.“ (Sonja Lyubomirsky)
Autor: Valentin Lapaine, prof. ([email protected])
„Ako dobijem ocjenu manju od priželjkivane, bit će to potpuna katastrofa.“
„Izgledam koma, moram izgubiti dosta kila, a trebala bi mi i plastična operacija.“
„Uspješnim ljudima sve ide od ruke i stalno su sretni, a za mene to ne vrijedi.“
„Život mi se raspada nakon prekida ljubavne veze.“
„Kad skupim mnogo novca, osigurat ću si sreću jer ću kupiti puno stvari i više neću trebati raditi.“
Prođu li vam ponekad kroz glavu misli slične navedenima? Ako ste odgovorili potvrdno, niste sami – većina ljudi ima takva uvjerenja. No, samo zato što mnogi ljudi razmišljaju na te načine ne znači nužno da takva razmišljanja odgovaraju stvarnosti i da doista odražavaju ono što nam je potrebno za sretan i ispunjen život. Znanstvenim pristupom blagostanju i čimbenicima koji život čine vrijednim življenja bavi se pozitivna psihologija. Pojavila se na prijelazu iz 20. u 21. stoljeće, kad su neki psiholozi ukazali na činjenicu da su se psiholozi do tada ponajviše usmjeravali na liječenje psihičkih bolesti, a nedovoljno pomaganjem ljudima da se razviju kao osobe i da ostvare svoje potencijale.
Premda je pozitivna psihologija jedna od najmlađih grana primijenjene psihologije, pozitivni psiholozi proveli su mnogo istraživanja kojima su ustanovili koji čimbenici doprinose, a koji ne doprinose kvaliteti života. Između ostalog, ustanovili su da ljudi uglavnom ne mogu dobro predvidjeti buduće događaje i svoje osjećaje povezane s tim događajima. Većina događaja za koje strahujemo da bi nam se mogli dogoditi neće nam se zapravo i dogoditi. Također smo skloni precijeniti utjecaj koji će na nas ostaviti događaji koje priželjkujemo, kao i oni kojih se pribojavamo. Na primjer, kad osoba dobije mnogo novca, neće biti toliko sretnija koliko je mislila da će biti. I ne samo to – ubrzo će se priviknuti na nove okolnosti i razina zadovoljstva vratit će joj se na razinu na kojoj je bila prije tih okolnosti! Na sličan način, većina ljudi koja doživi događaje poput prekida ljubavne veze ili smrti bliske osobe nakon određenog će se vremena prilagoditi i moći nastaviti živjeti slično kao prije tih događaja.
Ako nam bogatstvo i tijelo kakvo imaju modeli nisu potrebni za dobar život, je li onda možda u životu samo potrebno pozitivno razmišljati? Ne – tu zabludu i brojne druge štetne zablude o sreći i kvaliteti života proširile su nestručne osobe u mnogim knjigama, na različitim internetskim stranicama i tečajevima za samopomoć. Kvalitetan je život složen pojam i nije moguće dati recept koji je učinkovit za svaku osobu. Općenito govoreći, psiholog Martin Seligman ističe da su za kvalitetan život osim bavljenja aktivnostima koje dovode do ugodnih osjećaja važni i udubljenost u aktivnosti kojima se osoba bavi, postizanje uspjeha, dobri odnosi s drugima i smisao koji nadilazi osobu. O tim će ciljevima, savjetima i vježbama uz pomoć kojih ih možemo ostvariti biti riječi u sljedećim člancima. Ako vam je pak teško čekati mjesec dana do sljedećeg članka, proučite odlične knjige o pozitivnoj psihologiji autorica Dubravke Miljković i Majde Rijavec koje možete pronaći u školskoj knjižnici! 😊
