U današnje vrijeme, mnogi smatraju latinski mrtvim jezikom koji odlazi u zaborav, no je li to uistinu tako?
Latinski jezik dobio je naziv po pokrajini Laciji u kojoj je nastao, a njegovo naglo širenje krenulo je već u 4. st. pr. Kr. nakon čega je ostavio neizbrisiv trag. Mnoge klasične knjige i filozofska djela pisana su na latinskom te nam je proučavanje takvih očuvanih tekstova i upoznavanje jezika omogućilo razumijevanje misli poznatih filozofa, kao što su Ciceron i sv. Toma Akvinski, u njihovom izvornom obliku. Kao govorni jezik, pretpostavlja se da je izumro u 9. stoljeću, no sve do 19. stoljeća bio je jezik međunarodne komunikacije, diplomacije i znanosti te se smatrao jezikom obrazovanih i onih na visokim pozicijama. Poseban utjecaj imao je u razvoju Katoličke Crkve koja ga je smatrala svetim jezikom zbog čega je on i dalje službeni jezik Vatikana.
Mnogi romanski jezici poput španjolskog, talijanskog i portugalskog izravni su potomci latinskog te uz njih, duh latinskog i dalje živi. Čak i engleski, jedan od najrasprostranjenijih jezika u cijelome svijetu, sadrži iznimno velik broj riječi koje potječu iz latinskog unatoč tomu što ne pripada skupini romanskih jezika, što dokazuje da utjecaj latinskog jezika nije bio ograničen samo na područje južne Europe – iz kojega je potekao. Hrvatska je jedna od zemalja čiji učenici i dalje imaju mogućnost učenja latinskog koji je u hrvatskim gimnazijama obavezan predmet prve dvije godine školovanja. Vratimo se sad na pitanje, ima li kakve koristi u učenju latinskog?
Vjetojatno su se svi prvaši u MIOC-u zapitali zašto moraju učiti latinski iako su upisali školu u kojoj su prirodoslovni predmeti prioriteti, no mnogi od tih predmeta sadrže ključnu terminologiju koja je izvedena upravo iz latinskog jezika, a njegovo poznavanje olakšava učenje pojmova.
Danas je poznavanje latinskoga iznimno poželjno u području medicine i prava koji su među najpopularnijim studijima. Medicina koristi latinski jezik stoljećima upravo zato što se on više ne mijenja, što omogućuje univerzalnu terminologiju te međunarodnu komunikaciju. Temelje modernog prava definirali su stari Rimljani, a rimsko je pravo i dalje primjenjivo u građanskim pravima zemalja diljem svijeta. S obzirom na to da korijeni prava leže u starom Rimu, pravo je prepuno latinskih izreka čije je razumijevanje nužno za shvaćanje i primjenu pravnih pravila.
Latinskih izreka nema samo u pravu, već su široko rasprostranjene u općem govoru i kulturi, a njihovo je poznavanje itekako poželjno u svrhu kulturnog uzdizanja te općeg znanja. Neki primjeri su post scriptum (P. S.) na kraju pisma, et cetera (etc.) pri nabrajanju te izrazi de facto i de iure koji se često čuju u svakodnevnom govoru.
Sama gramatika jezika složena je i precizna, potreban je pozoran pristup i analitičko razmišljanje kako bi se ona smisleno naučila. Stoga se učenjem gramatike razvijaju logičko razmišljanje i mentalna disciplina, što je izuzetno korisno u drugim područjima studija i u svakodnevnom životu.
Ljudi često pristupaju učenju latinskoga jezika s predrasudom da im neće trebati u životu jer je jezik mrtav, no latinski ne može biti mrtav jezik dok god živi u raznim oblicima i uporabama.
Učenje latinskoga vraća mu duh i važnost koju je nekada imao te koju zaslužuje. Omogućuje mu da živi vječno kao jezik koji je izgradio svijet kakav danas znamo.
izvori:
- Udruženje Lingvisti. Zašto latinski ako je mrtav?. [internet] <dostupno na: https://www.lingvisti.ba/blog/2012/zasto-latinski-ako-je-mrtav/> [19. 5. 2024.]
- Hrvatska enciklopedija. latinski jezik. [internet] <dostupno na: https://www.enciklopedija.hr/clanak/latinski-jezik> [19. 5. 2024.]
- Deloria Šošdean. Zašto je bitno da učimo latinski jezik?. [internet] <dostupno na: https://latinskijezik.weebly.com/blog/zasto-je-bitno-da-ucimo-latinski-jezik> [19. 5. 2024.]
Tekst: Andrea Širola, 3.E
Naslovna fotografija: Nathan Cima na Unsplash