Kako društvene mreže utječu na nas?
U Hrvatskoj se čak više od 86 % ljudi služi internetom, dok na svijetu internet prodire u živote 65 % populacije. Koristimo internet i društvene mreže tijekom cijelog dana, kada se probudimo, idemo spavati te kako bismo istražili nešto za školu ili posao. Internet se koristi u prosjeku 418 minuta po danu, a društvene mreže 150 minuta dnevno. Budući da nas svakodnevno okružuju moramo se zapitati utječu li društvene mreže na naša razmišljanja te jesu li informacije koje saznajemo uvijek točne.
Ljudi većinom ne vjeruju društvenim mrežama i njihovim objavama, ali se ipak oslanjaju na njih. Iako objave na Instagramu, Facebooku i TikToku često nisu prvi izvor informacija, shvaćene su mnogo ozbiljnije jer mogu neopaženo postati dio našega svakodnevnog razmišljanja, pogotovo u životu mladih koji ne mogu izbjeći utjecaj društvenih mreža. Mladima su društvene mreže najdostupniji izvor informacija pa će često pribjeći izvoru (pre)punom neistinitih tvrdnji, neprovjerenih vijesti i preuveličanih izjava. Na većini platformi takvo preuveličavanje dovodi do više pregleda, tzv. clickbait na YouTubeu, Instagramu, TikToku i drugim društvenim mrežama. Teorije zavjere uvijek mogu poslužiti kako bi privukle što više pratitelja na nekoj platformi, često su temeljene na vlastitom mišljenju kreatora sadržaja, umjesto na činjenicama.
Znamo da internet podsvjesno utječe na naše stavove i razmišljanja. Međutim kriju li se tu neke opasnosti?
Trenutno postoje mnogi aktivistički pokreti koji se šire i promoviraju na društvenim mrežama. Osim njih postoje i razni pokreti istomišljenika koji potvrđuju stavove bez obzira na moralnost i objektivnost njihovih stavova i mišljenja. Članovi skupina istomišljenika često su povezani zbog kontroverznih tema za koje dijele slična uvjerenja. Zbog toga se udaljavaju od pojedinaca koji se s njima ne slažu. Na medijskim platformama često se mogu primijetiti primjeri skupina koje se bave pitanjima pobačaja, cijepljenja, kontrole oružja, „ravne Zemlje“, raznih oblika diskriminacije te drugim kontroverznim temama. Što se o temi u javnosti manje priča, to lakše nastaju skupine koje se razdvajaju jer se pojedinci osjećaju sigurno pričati o svojim stavovima jedino u svojoj skupini. Takvi ljudi najčešće neće promijeniti početne stavove niti će slušati one koji nisu njihovi istomišljenici jer su našli zajednicu koja, potvrđujući ono što misle, prihvaća i njih.
Skupine istomišljenika često se opiru provjeri istinitosti podataka u koje vjeruju, koristeći osjećaj grupne identifikacije koji stvaraju poistovjećujući se sa svakim pojedincem pomoću njegovog iskustva.
Dezinformacije lako kruže skupinama istomišljenika jer si članovi tih zajednica u potpunosti vjeruju. Takve skupine često namjerno izokreću istinu koristeći netočne informacije. Prvo, dijele dezinformacije maskirajući činjenice. Zatim koriste retoričke vještine govoreći istinu kako bi im pojedinac povjerovao, ali isto tako – govore i laž ili poluistinu.
Skupine ljudi koje nastaju na takav način, najčešće su spojene pomoću algoritama društvenih mreža koji omogućuju raspodjelu određenih sadržaja. Konzumiranjem sadržaja, prikupljaju se podatci o tome što se korisnicima sviđa tijekom duljeg razdoblja. Korisnicima društvenih mreža platforme koje koriste dulje, čine se pouzdanijima pa im više vjeruju. Zato Facebook ima više pojedinih skupina istomišljenika od Reddita.
Takve grupe antagoniziraju neistomišljenike nasilnim oblikom komunikacije, cenzurom drukčijih informacija te onemogućavanjem pravilnog vođenja politike. Time prijete demokraciji polarizirajući društvo te potičući i pojačavajući podjele temeljene na različitim svjetonazorima. Nažalost,
primjeri se već danas očituju u političkim i socijalnim temama (npr. izbori američkog predsjednika, prava manjinskih skupina i dr.)
Kako ne biste postali zagriženi pripadnik grupe istomišljenika, potrebno je ne koristiti se društvenim mrežama kao primarnim izvorom informacija, razmišljati racionalnije; provjeriti objave kojima inače olako vjerujemo koristeći više različitih izvora; poslušati i tuđe stavove. Iako su društvene mreže lako dostupne, treba se oduprijeti i smanjiti konzumaciju njihovih sadržaja.
Naposljetku, društvene mreže imaju dobre i loše strane te, kako bismo ih mogli pravilno koristiti, moramo naučiti uočavati kako one utječu na nas.
Literatura:
Statista Research Department (2023). Share of households with broadband internet access in Croatia from 2010 to 2021. https://www.statista.com/statistics/702505/share-of- households-broadband-internet-acces-croatia/ (Pristupljeno 11. 6. 2023.:)
Oberlo (2022.) 10 Internet Statistics Every Marketer Should Know In 2023 [Infographic] https://www.oberlo.com/blog/internet-statistics (Pristupljeno 11. 6. 2023.)
Gallup (2021.) Young People Rely on Social Media, but Don’t Trust It. https://news.gallup.com/opinion/gallup/357446/young-people-rely-social-media-don-trust.aspx (Pristupljeno 11. 6. 2023.)
ConsumerAffairs (2021) New survey shows how much consumers trust social media sites. https://www.consumeraffairs.com/news/new-survey-shows-how-much-consumers-trust-social-media-sites-071321.html (Pristupljeno 11. 6. 2023.)
PNAS (2021.) The echo chamber effect on social media. https://www.pnas.org/doi/10.1073/pnas.2023301118 (Pristupljeno 11. 6. 2023.)
Diaz Ruiz, C., & Nilsson, T. (2023). Disinformation and Echo Chambers: How Disinformation
Circulates on Social Media Through Identity-Driven Controversies. Journal of Public Policy &
Marketing, 42 (1), 18–35. https://doi.org/10.1177/07439156221103852 (Pristupljeno 11. 6. 2023.)
Tekst: Jana Krajnović, 1. B
Naslovna fotografija: Austin Distel na Unsplash