Što vam prvo padne napamet kada čujete riječ „stres“? S obzirom na to da ste vjerojatno učenik XV. gimnazije u Zagrebu, vjerojatno vam na pamet padaju rokovi za referate i zadaće te barem deset nadolazećih testova u sljedećih mjesec dana. Drugim riječima, situacije koje bismo rado izbjegli. Stres je sastavni dio života i nema ga se smisla pokušavati u potpunosti riješiti. Kraća razdoblja stresa potpuno su normalna… Ključna riječ u toj rečenici je „kraća“. Stres se javlja u teškim situacijama. Stres postaje stalan kada je i teška situacija stalna. Takav kroničan stres može dovesti do burnouta.
Kada se govori o burnoutu, često se spominje samo burnout u radnom okruženju, tj. u kontekstu odraslih osoba. Rijetko se spominje burnout u studenata i gotovo nikada se ne spominje burnout u učenika osnovnih i srednjih škola. Burnout se može javiti u bilo kojem okruženju koje osobi stvara stres pa tako i u srednjoj školi.
Burnout, za razliku od normalnog stresa, može imati dugoročne posljedice. Uzmimo za primjer osobu koja pod stresom prestane jesti dovoljno hrane. Ako ta osoba bude pod stresom nekoliko dana, tih nekoliko dana neće jesti dovoljno, što nije toliki problem. Sljedećih nekoliko dana jest će u normalnim količinama (ili malo više), te će se stanje vratiti u normalu. S druge strane, ako je stres kroničan (tj. ako je u pitanju burnout), ta će osoba duga razdoblja provoditi ne jedući dovoljno, što će dovesti do znatnog mršavljenja tijekom nekoliko mjeseci.
Simptomi burnouta razni su. Jedan je simptom kroničan umor. Osoba ima nesanicu, tijekom noći razmišlja o obvezama, osjeća se iscrpljeno te je sama pomisao na neizvršene zadatke još više iscrpljuje. U takvom stanju stresa i umora, osobi se pogoršava koncentracija i dolazi do lakog zaboravljanja informacija. Osoba se teže nosi s neugodnim osjećajima, sve je tužnija i kreće se više ljutiti na svoju okolinu, ali i na sebe. U ekstremnijim slučajevima, burnout može imati i fizičke simptome: vrtoglavicu, glavobolje, padanje u nesvijest, probavne probleme, bolove, jako lupanje srca, povećanu osjetljivost na zvuk itd. Osoba također češće obolijeva. Može doći do premale ili prevelike konzumacije hrane. Također može doći i do „samoliječenja“ alkoholom ili sličnim supstancama.
Slijedi lista koraka koji se mogu poduzeti kako bi se ublažili simptomi burnouta. Ovo, naravno, nisu konačna rješenja. Konačno je rješenje uvijek izaći iz situacije koja vam stvara kroničan stres. Za nas učenike, u nekom će trenutku školovanje završiti. Jednog dana ćemo se zaposliti i pri odabiru posla bitno je uzeti u obzir hoće li nam taj posao stvarati kroničan stres. Ako nas posao dovodi do burnouta, možda je vrijeme za razmišljanje o promjeni posla (za one koji imaju tu mogućnost).
Već je navedeno da se najbolje udaljiti od situacije koja stvara kroničan stres. Ako to nije moguće, moguće je pokušati promijeniti svoj način razmišljanja o toj situaciji. Ako iza sebe čujemo ljude kako potiho pričaju i smiju se, neproduktivno je pretpostaviti da nas ogovaraju. Možda nas i ogovaraju, ali ako ne možemo ništa napraviti kako bismo to promijenili, nema smisla stvarati si stres zbog te situacije. Bolje je pretpostaviti da ne pričaju o nama. Još jedan koristan alat za borbu protiv stresa je humor. Ako vam kuglica sladoleda ispadne iz korneta tri sekunde nakon što ste je platili, nije produktivno „plakati nad prolivenim mlijekom“. Puno je bolje naći humor u toj situaciji. Smijati se apsurdnosti situacije. Uglavnom, nepoželjne misli potrebno je zamijeniti pozitivnima. Kada krenemo misliti negativno, pomaže umiriti se i pokušati aktivno zaustaviti te misli. Nekima pomaže na glas reći „Dosta!“ kada to pokušavaju postići. Nekima pomažu i aktivnosti mindfulnessa i afirmacije pa vas potičem da istražite i te teme.
Svi znamo onu staru izreku: „U zdravom tijelu, zdrav duh.“ Poboljšanjem svog fizičkog zdravlja često možemo poboljšati i svoje mentalno zdravlje. Vidjeti listu svega što se može učiniti za neke može biti pomalo zastrašujuće. Zato na tu listu treba gledati uz način razmišljanja: „volio/voljela bih ispuniti nešto što je na listi.“ Najlakše je započeti malim koracima. Pokušaj uključivanja svega odjednom uglavnom neće uspjeti.
Kako bismo poboljšali svoje zdravlje, najviše možemo utjecati na sljedeće dijelove svoga života: spavanje, prehranu i tjelovježbu.
Spavanje je vrlo bitno. Svi smo čuli da „treba spavati barem 8 sati dnevno“. Ono što ljudi često ne shvaćaju je to da možemo utjecati i na kvalitetu svog sna, koja je jednako bitna kao i količina sna. Ako uvijek idemo spavati i budimo se u isto vrijeme, naše će se tijelo naviknuti na taj ritam i kvalitetnije ćemo spavati. Ako jedan dan idemo spavati u 20 sati i budimo se u 6 ujutro, a drugi dan idemo spavati u 1 ujutro i probudimo se u 13 sati, nećemo se kvalitetno naspavati.
Nije se lako hraniti zdravo. Postoji toliko različitih mišljenja koje se vrste hrane trebaju jesti, u kojim količinama i te se preporuke stalno mijenjaju. Svatko za sebe treba pronaći što mu odgovara. Ono što je sigurno jest da je rijetka hrana koja je gora od fast fooda i gotovo je uvijek zdravije jesti što raznolikije.
Zadnja je stavka tjelovježba. Uz spavanje, ona je jedan od najvažnijih čimbenika za zdravlje. Već 150 minuta umjerene kardiovaskularne tjelovježbe tjedno može značajno poboljšati zdravlje i kvalitetu života osobe. Takve su vježbe npr. trčanje, ali i dulje hodanje može pomoći. Idealna bi bila i vježba snage. Gotovo svatko može napraviti čučanj. Neki ne mogu napraviti sklek, ali mogu napraviti lakšu inačicu. Ruke se mogu staviti na zid ili na stolac kako bi se sklek olakšao. Može ga se raditi i s koljena. Većina ljudi može napraviti i trbušnjak. Ako vam je neka vježba preteška, u većini slučajeva postoji lakša inačica te se način izvođenja može pronaći na internetu. Ovo vrijedi i za kardiovaskularnu vježbu. Ako je neka osoba pretila i ne može trčati, možda može hodati.
I za kraj, uvijek je zdravo s prijateljima razgovarati o svojim problemima. Ako Vas muči burnout (ili bilo kakav drugi problem), vjerojatno će vam pomoći podijeliti ga s prijateljem. Ljudi su društvena bića. Bez međuljudskih odnosa nema mentalnog zdravlja.
Izvori:
Stamenković, Kristina. Burnout sindrom – bolest današnjice?. http://www.snz.unizg.hr/burnout-sindrom-bolest-danasnjice. (Pristupljeno: 6. 12. 2022.)
Osoblje Mayo Clinica. Job burnout: How to spot it and take action. https://www.mayoclinic.org/healthy-lifestyle/adult-health/in-depth/burnout/art-20046642#:~:text=Job%20burnout%20is%20a%20special,as%20depression%2C%20are%20behind%20burnout. (Pristupljeno: 6. 12. 2022.)
Urednički suradnici WebMD-a. Burnout: Symptoms and Signs. https://www.webmd.com/mental-health/burnout-symptoms-signs. (Pristupljeno: 6. 12. 2022.)
Suradnici Wikipedije. Occupational burnout. https://en.wikipedia.org/wiki/Occupational_burnout (Pristupljeno: 6. 12. 2022.)
Osoblje Mayo Clinica. Sleep tips: 6 steps to better sleep. https://www.mayoclinic.org/healthy-lifestyle/adult-health/in-depth/sleep/art-20048379. (Pristupljeno: 6. 12. 2022.)
Osoblje CDC-a. Benefits of Physical Activity. https://www.cdc.gov/physicalactivity/basics/pa-health/index.htm. (Pristupljeno: 6. 12. 2022.)
Osoblje Mayo Clinica. Exercise: 7 benefits of regular physical activity. https://www.mayoclinic.org/healthy-lifestyle/fitness/in-depth/exercise/art-20048389. (Pristupljeno: 6. 12. 2022.)
Bencarić, Bruno. Nošenje sa stresom. https://www.kakosi.hr/2020/09/08/nosenje-sa-stresom/. (Pristupljeno: 19. 6. 2023.)
Tekst: Vito Martinović, 2. G
Naslovna fotografija: Tangerine Newt na Unsplash