Kreativnost je nešto što ne možemo lako odrediti, ali svi intuitivno znamo što je. Ima široke primjene u svemu što radimo i korisna je vještina za samoizražavanje. Kako bismo saznali što naši učenici misle o kreativnosti, proveli smo anketu o primjenama kreativnosti u školskom sustavu i kreativnom izražavanju. Ispitano je ukupno 106 učenika prvog, drugog i trećeg razreda. Od njih 106, 16 se kreativno izražava pisanjem, 34 sportom, 38 glazbom ili likovnom umjetnošću, 44 raznim STEM područjima, a najviše, 47, ostalim načinima kreativnog izražavanja. Većina učenika (više od 50 %) smatra da je kreativnost često ili čak svakodnevno korisna u školskim aktivnostima i obvezama. Distribucija odgovora ne mijenja se po razredima, odnosno sve tri generacije smatraju da je kreativnost bitna u školi. Devedeset i sedam posto ispitanih učenika misli da je kreativnost općenito važna vještina za razne primjene, a čak 25 % učenika ne smatra da je kreativno. Ako je tako, možemo li postati kreativniji? I ako da, kako? Također, ako već jesmo kreativni, kako ne zapustiti kreativnost tijekom školskih aktivnosti koje ne zahtijevaju visoku razinu kreativnosti kao što je učenje činjenica napamet? To ćemo sve saznati u ostatku teksta, ali kako bismo razumjeli metode poboljšanja kreativnosti, prvo moramo razumjeti što kreativnost je.
ŠTO JE KREATIVNOST?
Kreativnost je jako teško definirati jer obuhvaća širok spektar vještina i načina razmišljanja. Neuroznanstvenici i psiholozi još se uvijek ne slažu oko toga što kreativnost zapravo je pa bih htio ponuditi ne toliko znanstvenu, ali intuitivnu definiciju kreativnosti autorice Denise Shekerjian: „Kreativnost je ideja povezivanja dvije nepovezane stvari na učinkovit način.“ Ova definicija hvata bit kreativnosti: povezivanje naizgled nepovezanih pojmova i stvari. U tom svjetlu kreativnost se često prikazuje kao iznenadna i slučajna inspiracija ili nešto s čime smo rođeni (ili nismo). Taj je stav daleko od istine. Kreativnost je vještina koja se može trenirati i razvijati tako da netko, iako nije prirodno kreativan, može naknadno poboljšati svoju kreativnost raznim metodama.
KAKO BITI KREATIVNIJI?
Bilježi svoje ideje
Svatko ima dobre ideje koje mu padnu na pamet. Većina ljudi ih, nažalost, nikad ne iskoristi i potpuno zaboravi jer ih nigdje ne zapisuje. Nikad ne znaš kada će ti trebati neka ideja pa je zapiši. To je u današnje doba prilično lagano napraviti jer većina ljudi ima mobitel pa se uz pomoć raznih aplikacija za Notes lagano i brzo može zapisati bilo kakva ideja ili misao. Još jedna dobra opcija su glasovne snimke. To je metoda koju i ja koristim jer je jako praktična za skladanje i omogućuje mi da lagano zabilježim melodijsku ideju. No tu metodu možeš koristiti i ako ti je zvučno bilježenje ideja bolje od pisanog i ne mora biti ograničeno samo na glazbu. Ako pak ne želiš koristiti mobitel jer je prevelika distrakcija, onda možeš koristiti i blokić za pisanje te tako zapisivati svoje ideje.
Nemaj predrasuda prema svojim idejama
Dok smišljaš ideje, nemoj ih prebrzo odbaciti jer misliš da su „glupe“ ili neozbiljne. Nema loših ideja. Dio kreativnosti je razmišljati nekonvencionalno, odnosno izvan okvira i biti otvoren za nove ideje. Tako da čak, iako misliš da ideja nije dovoljno dobra, svejedno je zapiši. Poslije možeš vidjeti što ćeš napraviti s njom (ako sada ne znaš).
Čitaj
Knjige su raznovrstan i nepresušan izvor novih ideja. One su najjednostavniji način da se povežeš s idejama različitih ljudi u vremenu i prostoru. Čitaj ono što ti se sviđa i što te zabavlja. Nađi žanrove ili autore koje voliš, ali i eksperimentiraj te probaj nešto novo. Osim čitanjem, nove ideje možeš pronaći i gledanjem filmova, čitanjem blogova, snimljenim predavanjima, YouTube videima i razgovorima s drugim ljudima. Samo radi ono što te najviše stimulira i inspirira.
Iskoristi ograničenja
Iako je kreativnost proces koji je neograničen u svojoj širini i raznovrsnosti, nekada je teško smisliti ideju ako imamo neograničen broj opcija. U tom slučaju korisno je zadati si ograničenja koja te tjeraju da smisliš kreativno rješenje za neki problem. Dobar primjer toga je popularna glazba. Većina popularnih pjesama napravljena je s vrlo malo (tri ili četiri) različitih akorda, što je prilično ograničavajuće, a opet postoji gotovo beskonačna raznolikost pjesama. Ograničenja često potiču kreativnost jer nas tjeraju da razmišljamo i riješimo problem u okviru tih ograničenja, što je nekad bolje od toga da imamo svu neograničenu kreativnu slobodu jer to može biti opterećujuće. Ograničenja su često dio nekog projekta ili zadatka, ali čak i ako nisu, ti ih možeš zadati.
Pronađi svoje najkreativnije doba dana
Svatko ima doba dana tijekom kojeg je najkreativniji. Nije bitno je li to rano ujutro ili pak kasno navečer, sve dok se osjećaš kreativno. Svatko ima i najproduktivnije doba dana kada je najviše fokusiran. Jedno istraživanje 2011. otkrilo je da su nam manje produktivni dijelovi dana često više kreativni. Istraživači su pitali sudionike da rješavaju različite zadatke tijekom različitih dijelova dana. Jedan tip zadataka bio je analitički (konvergentno razmišljanje), a drugi su zadaci temeljeni na uvidu (divergentno razmišljanje). Analitičko rješavanje problema često je korisno u matematici; to je rješavanje problema koji imaju jako linearno rješenje, odnosno primjenjuje se jedan korak za drugim. Rješavanje problema uvidom je ono što tipično smatramo kreativnim radom i često dolazi u obliku iznenadnog uvida u neki problem („aha“ trenutak). Istraživači su otkrili da su sudionici bolje rješavali probleme temeljene na uvidu tijekom doba dana kada su bili umorniji (uglavnom ujutro i navečer). To znači da je bolje baviti se kreativnim radom tijekom manje produktivnih dijelova dana, što naravno ne garantira kreativnost, ali pomaže povezivati nove ideje.
Razgovaraj s drugim ljudima
Iako bismo svi voljeli da možemo sve napraviti sami, kreativnost je nekad kolektivan proces. Razgovor s drugim ljudima pomaže da razmjenjujemo nove ideje i pronalazimo različite perspektive. Bili to prijatelji iz razreda, profesori, roditelji ili bilo tko drugi, razgovor nas potiče da gledamo na stvari na načine kakvih se ne bismo prije sjetili. To je dobar i efikasan način da dobijemo nove ideje, čak i u dobu interneta gdje je svaka ideja udaljena samo nekoliko klikova, nekad je bolje razgovarati s pravom osobom.
Uzimaj pauze
Kreativnost nije uvijek jako aktivan proces. Svakome se dogodi da zaglavi na nekom problemu i ima kreativnu blokadu. To je potpuno normalno. U tom slučaju uzmi pauzu i radi nešto drugo. Odi u šetnju, sviraj instrument, crtaj, vježbaj, itd. Drugo istraživanje pokazalo je da vježbanje i fizička aktivnost povećavaju šansu za kreativno razmišljanje, čak i ako vježbaš pola sata. Važno je da ti ono što radiš daje da se tvoj mozak odmori i da nije ometan (npr. društvenim mrežama). Još jedno istraživanje pokazalo je da ako radimo nešto nevezano za problem, što je relativno stimulirajuće, možemo se vratiti na problem s više originalnih ideja nego prije. To istraživanje objašnjava zašto nam toliko ideja dolazi pod tušem: aktivnost mora biti dovoljno stimulirajuća da naš mozak ne radi aktivno na problemu, ali ne smije biti prevelika distrakcija jer onda naš mozak ne može raditi na problemu u pozadini.
Dosađuj se
U današnjem društvu dosada se često prikazuje kao loša pojava koja treba biti što rjeđa. To smo većinom uspjeli pomoću društvenih mreža i interneta, ali to nije dobro za našu kreativnost. Kada nam je dosadno, naš mozak počne razmišljati o raznim nepovezanim, što nekada dovodi do mnogo različitih, ideja. Dosada nas tjera da budemo sami sa svojim mislima i da razmišljamo o stvarima o kojima inače ne bismo.
Slušaj glazbu
Slušanje glazbe može pomoći da budemo više usredotočeni i kreativni. Glazba nas također smiruje i poboljšava nam raspoloženje. Naravno, različite vrste glazbe imaju različite efekte. Iako glazba s naglim promjenama ritma ili riječima može odvraćati pažnju, ambijentalna glazba može promovirati kreativno razmišljanje i pomoći nam da se fokusiramo. Postoje različiti žanrovi glazbe i svatko ima svoj ukus, ali neke od najboljih vrsta glazbe za rad i kreativnost su klasična, elektronička, čak i glazba iz videoigara (soundtracks). Glazba može pomoći da se usredotočimo, ali to naravno ne vrijedi za sve nas. Ako ti više odgovara tišina, i to je u redu. Samo radi ono što ti najviše odgovara.
RADI ONO ŠTO VOLIŠ
I za kraj, naravno, najvažnije – radi ono što voliš i što te zabavlja. Iz ankete smo saznali da svatko ima svoj način izražavanja kreativnosti. To ne mora biti jedna aktivnost – možeš se baviti raznim stvarima, od glazbe, sporta, matematike i fizike, fotografije, pisanja… Mogućnosti su stvarno neograničene i vrijedi ih istražiti. Kreativnost se ne može prisiliti, to je vještina koja se postupno razvija dok se baviš nečim kreativnim. Jedna kreativna aktivnost pomaže u raznim drugim nepovezanim područjima u kojima je kreativnost korisna pa je vrijedi razvijati. Nakon što ovo pročitaš, počni raditi nešto kreativno, bilo to s liste kreativnosti ili nešto potpuno drugo. Počni onaj projekt koji odgađaš već dugo. Ili, ako ne, počni novi i vidi gdje će te odvesti. Primjeni nešto iz ovog članka i otkrij pomaže li ti to da budeš kreativnija osoba.
Tekst: Gabriel Čajsa, 3. F
Naslovna fotografija: Alexander Grey na Unsplash