Alan Turing bio je briljantni britanski matematičar koji je najpoznatiji po tome što je preuzeo vodeću ulogu u razbijanju nacističkih šifri tijekom Drugog svjetskog rata. U svojem radu iz 1936. dokazao je da ne može postojati nikakva univerzalna algoritamska metoda određivanja istine u matematici i da će matematika uvijek sadržavati neodlučne tvrdnje. Njegov je rad općepriznat kao temeljno istraživanje računalne znanosti i početak umjetne inteligencije.
No koja je priča iza ovoga genijalnog čovjeka? Alan Mathison Turing rođen je 23. lipnja 1912. u Maida Valeu u Engleskoj. Alanovi roditelji upoznali su se i vjenčali u Indiji. Njegov otac, Julius Mathison Turing, bio je britanski član Indijske državne službe, a Alanova majka, Ethel Sara Stoney, bila je kći glavnog inženjera madraških (današnji grad Chennai) željeznica. Kada je Alan imao otprilike jednu godinu, njegova se majka pridružila svojem mužu u Indiji, ostavljajući Alana u Engleskoj s prijateljima i obitelji. Kao dijete pokazivao je znakove visoke inteligencije, jako ga je brzo počeo zanimati šah te je osvojio većinu šahovskih turnira u regiji.
S 13 godina Turing počinje pohađati poznatu školu Sherborne, gdje su ga posebno zanimale matematika i znanost. Volio je i kemiju, osobito eksperimentalni dio, ali se učitelju nije uvijek svidio njegov način izvođenja zbog čega su ga često kritizirali. Imao je i vrlo nečitak rukopis (što su mu profesori zamjerali), a i mučio se s engleskim jezikom. Ipak, najviše od svega volio je matematiku. Nije bio oduševljen na koji su način njegovi učitelji poučavali matematiku, pa je dolazio do rješenja problema koristeći se vlastitim inovativnim metodama. Dok je bio u Sherborneu, Turing je osvojio gotovo sve moguće nagrade za matematiku.
Događaj koji je uvelike utjecao na Turinga bio je blisko prijateljstvo s Christopherom Morcomom, nešto starijim učenikom iste škole. Njih dvojica zajedno su radili na znanstvenim projektima, igrali šah i družili se. Prvi put mladi je Alan uspio pronaći srodnu dušu, nekoga s kim bi mogao podijeliti svoje misli i ideje. Nažalost, Morcom iznenada umire početkom 1930. godine. Ovo iskustvo, koliko god bilo potresno, ujedno postaje i velika motivacija za Alana. Nakon Sherbornea, upisuje King’s College Sveučilište na Cambridgeu gdje studira do 1934. godine. Dvije godine nakon toga objavljuje rad On Computable Numbers, with an application to the Entscheidungsproblem u kojem predstavlja apstraktni stroj koji se sada naziva Turingov stroj. Stroj raščlanjuje postupak računanja na vrlo jednostavne elementarne operacije te zbog toga može biti prilagođen simuliranju logike bilo kojeg računalnog algoritma. Turingov stroj predstavio je moderno računalo prije nego što je njegova konstrukcija uopće bila moguća. Turing je doktorirao na Sveučilištu Princeton 1938. godine.
Tijekom Drugog svjetskog rata Turing se okreće razbijanju kodova, posebice njemačkih šifri i postaje jedan od vodećih kriptografa u Bletchleyju. Zahvaljujući njegovu radu dolazi do velikog napretka u području kriptoanalize, uključujući izradu elektromehaničkog uređaja koji se koristio za dešifriranje kriptiranih signala njemačke Enigme, uređaja za šifriranje kojim su se Nijemci koristili za kodiranje vojno-strateških poruka tijekom Drugog svjetskog rata. Enigme do tada nitko nije uspio dešifrirati, ali to je bio poseban tip izazova u kojem je Turing uživao. Svojim radom na dekodiranju Enigme doveo je britansku vojsku i saveznike do velikog taktičkog napretka u mnogim ključnim sukobima, uključujući Bitku za Atlantik. Mnogi povjesničari smatraju da je svojim radom rat skratio za barem dvije godine.
Turing se nakon rata vratio u Cambridge gdje je dizajnirao Automatic Computing Engine (ACE), jedan od prvih računala s „pohranjenim“ programom. Ondje razvija interes i za neurologiju i fiziologiju.
Imao je interese i izvan akademskog svijeta. Nakon završetka rata ozbiljno se bavio atletikom. Bio je član kluba Walton Athletic te je osvojio prvenstvo na 3 milje i 10 milja u rekordnom vremenu.
Pedesetih godina prošlog stoljeća Turing je zbog svojih homoseksualnih sklonosti uhićen i optužen. Bio je prisiljen birati između uvjetne kazne, koja je uključivala hormonsku terapiju za smanjenje libida, ili doživotnog zatvora. Odabrao je hormone te se podvrgnuo kemijskoj kastraciji injekcijama što ga je na kraju učinilo impotentnim. Zbog svega toga Turing je 7. lipnja 1954. godine počinio samoubojstvo.
Unatoč svim svojim postignućima, nikada nije u potpunosti bio priznat u svojoj domovini tijekom života. Razlog tome bio je što je velik dio njegova rada bio pokriven Zakonom o službenim tajnama. Tek 2013. godine, gotovo 60 godina nakon što je počinio samoubojstvo, kraljica Elizabeta II pomilovala je Alana Turinga, a tri godine kasnije, 20. listopada 2016. g., britanska vlada objavila je Turingov zakon za postumno pomilovanje tisuća muškaraca koji su osuđeni za homoseksualne radnje koju su se tada smatrale zločinom.
Tekst: van Pavin, 3. E
Naslovna fotografija: Dino Brkić, 2. C