Kada je za vrijeme vladavine cara Klaudija II. svećenik Valentino mimo careva odobrenja sklapao brakove između zaljubljenih vojnika i njihovih odabranica, vjerojatno nikome nije palo na pamet da će se dva tisućljeća kasnije upravo po Valentinu slaviti Međunarodni dan ljubavi. Na Dan zaljubljenih, 14. veljače, svećenik Valentino otkriven je i zatočen u tamnici te mu je zbog nepoštivanja carskih zakona odrubljena glava, a nakon smrti narod ga je proglasio velikim svecem.
Dan sv. Valentina s vremenom je postao svjetski dan ljubavi i zaljubljenih, a ljubav kao stav, ponašanje, naklonost, prijateljstvo, strast, vezanje ili emocionalna intimnost u ljudima i dalje pomiče granice nezamislivog.
Ljubav možemo podijeliti na različite načine. Ako je ljubav philia, ona podrazumijeva isključivo prijateljsku ljubav s dobrim nakanama prema drugome te se na njoj temelji pojam zajedništva. Eros je isprepleten čežnjom i usmjeren k osjetima poput vida, dodira ili okusa, dok je agape svojevrstan ideal koji podrazumijeva brigu za bližnje i posvećivanje dobru, a u potpunosti nadilazi prijateljsku i erotičnu ljubav.
Potreba za ljubavlju i pripadanjem jedna je od osnovnih ljudskih potreba. Bliski socijalni kontakti, druženje i prijateljstvo rezultiraju ugodnim emocijama koje imaju značajan pozitivan utjecaj na naše tjelesno i mentalno zdravlje. Osjećaj bliskosti, povjerenja i podrške utječe na naše cjelokupno funkcioniranje te znatno pomaže u ublažavanju negativnih učinaka stresa. Načini na koje pokazujemo bliskost i povezanost s drugim osobama raznoliki su, a jedan je od najjednostavnijih načina za pokazivanje emocija i zagrljaj. Zagrljajem pokazujemo drugoj osobi da nam je stalo do nje ‒ i u sreći, i u tuzi.
Pružanjem ili primanjem zagrljaja pozitivno utječemo na naše ugodne emocije i raspoloženje, ali istraživanja pokazuju i utjecaj na naše fizičko zdravlje. Među različitim sustavima organizma u regulaciji našeg doživljavanja i ponašanja postoje dva operacijska sustava koja su svakodnevno u funkciji ‒ simpatički i parasimpatički živčani sustav. Pojačana aktivnost simpatikusa aktivira naše tijelo, prisutna je u situacijama kada smo pod stresom, aktivira reakciju poznatu kao borba ili bijeg. Parasimpatički sustav ima obrnut učinak, odnosno omogućava nam da odmorimo svoje tijelo i obnovimo energiju. Istraživanja su pokazala da zagrljaj aktivira dijelove mozga koji kontroliraju živac parasimpatičkog sustava (vagus) te smanjuje stresnu reakciju. Prilikom zagrljaja oslobađa se i hormon oksitocin, često nazivan „hormon ljubavi“, koji potiče otpuštanje i ostalih hormona poput dopamina i serotonina, a istodobno smanjuje hormone stresa (kortizol i noradrenalin). Zahvaljujući navedenim promjenama u tijelu, rezultati istraživanja pokazali su da zagrljaji mogu smanjiti broj otkucaja srca i krvni tlak, sniziti razinu stresa, umanjiti tjeskobu i osjećaj usamljenosti te ojačati imunološki sustav.
Zagrljaje često zanemarujemo kao učinkovit oblik komunikacije kojim pokazujemo svoju privrženost, zahvalnost, suosjećanje i brigu za drugoga, bez potrebe za izgovorenom riječju, a zapravo nismo svjesni da donose veliku dobrobit našemu emocionalnom životu.
Upravo u ovo vrijeme COVID pandemije uskraćen nam je taj najčešći iskaz ljubavi ‒ zagrljaj. Iako se pridržavamo mjera fizičke udaljenosti, neka vam naše aktivnosti za Dan zaljubljenih budu poticaj za održavanje i produbljivanje bliskih odnosa s prijateljima i kolegama. Pohvalom, osmijehom, lijepom riječju, uz književnost, glazbenu, filmsku i likovnu umjetnost, proširimo osjećaj sreće i zadovoljstva te djelomično zamijenimo zagrljaj u nadi da ćemo uskoro sve nadoknaditi.
Ozana Bijelonjić, prof. mentor
Zrinka Pandžić, prof. psih.
Naslovna fotografija: Pawel Czerwinski na Unsplash