Naš probavni sustav sadrži vrlo razvijenu mrežu neurona koju nazivamo enterički živčani sustav (EŽS). EŽS se sastoji od otprilike 500 milijuna živčanih stanica, što je 5 puta više nego broj živčanih stanica u kralježničnoj moždini, zato nije iznenađujuće da upravo crijeva nazivamo našim drugim mozgom.
EŽS je dio autonomnog živčanog sustava koji samostalno kontrolira funkciju probavnog sustava kontrolirajući peristaltiku crijeva, izlučivanje žlijezda, nabiranje sluznice, imunitet i upalne procese. Dijelimo ga na dva spleta – plexus submucosus (Meissner) i plexus myentericus (Auerbach) koji su međusobno povezani. Plexus submucosus se nalazi u submukoznom sloju crijevne stijenke te inervira mišiće i žlijezde submukoze što uzrokuje nabiranje sluznice i izlučivanja. Plexus myentericus se nalazi između longitudinalnih i cirkularnih mišićnih vlakana mišićnog sloja i utječe na peristaltiku crijeva. Iako EŽS samostalno kontrolira funkcije probavnog sustava, njegov učinak moduliran je simpatičkim i parasimpatičkim dijelom autonomnog sustava. Simpatikus će inhibirati kontrakciju glatkih mišića i lučenje žlijezda, a parasimpatikus će poticati ove radnje.
EŽS se sastoji od primarnih intrinzičnih aferentnih neurona (IPAN na engl.), interneurona i motornih neurona. IPAN neuroni prenose signale iz organa probavnog sustava do središnjeg živčanog sustava, tj. stražnjeg roga kralježnične moždine. Signali prenose informacije o kemijskom sastavu produkata probave u crijevima, o tome koliko su glatki mišići kontrahirani i koliko su krvne žile prokrvljene. U kralježničnoj moždani interneuroni čine poveznicu između aferentnih (IPAN) i eferentnih (motornih) neurona te omogućavaju refleksnu kontrolu probavnog sustava. Motorni će neuroni regulirati kontrakciju ili opuštanje glatkih mišića i prokrvljenost krvnih žila kao odgovor na signale koje prenose aferentna vlakna.
Izravnu poveznicu između našeg probavnog sustava i mozga čini vagus, „živac lutalica“, koji je uključen u evolucijski postojan „fight or flight“ mehanizam. U stresnim situacijama, kao na primjer kod pisanja važnog ispita, usporava se probava kako bismo sačuvali energiju i mogli je usmjeriti na ispit. Izravna komunikacija EŽS-a i mozga odvija se i hranom. Kada jedemo hranu bogatu mastima i šećerima dolazi do lučenja dopamina zbog kojeg i dalje želimo jesti takvu hranu. Naime, mikroorganizmi koji čine našu crijevnu floru, proizvode 50% dopamina koji nalazimo u ljudskom tijelu i 90% serotonina; to su 2 neuroprijenosnika koji povoljno utječu na naše raspoloženje.
Sindrom iritabilnog crijeva (IBD na engl.) primjer je vrlo teške bolesti probavnog sustava. Glavni simptomi su kronična bol u trbuhu i poremećeno pražnjenje crijeva. Grčevi raznih intenizeta boli pojavljuju se kada se prazne crijeva i pogoršavaju se emocionalnim stresom i za vrijeme obroka. Za liječenje se u početku preporučuje promjena prehrane izbjegavanjem hrane koja uzrokuje nadutost i plinove, a kasnije se mogu koristiti protuupalni i imunosupresivni lijekovi. Zbog emocionalnog stresa i čestih promjena raspoloženja koji su također simptomi IBD-a, kod nekih pacijenata dolazi do povećane predispozicije za razvoj anksioznosti ili depresije. Zbog toga se i antidepresivi koriste u liječenju IBD-a kako bi smanjili psihološke simptome, ali i pozitivno utjecali na živčane stanice crijeva. Iako postoje brojni načini liječenja sindroma iritabilnog crijeva, pravi uzrok sindroma još je uvijek nepoznat. Jedna od teorija pretpostavlja da je uzrok povezan sa živčanim vlaknima u crijevima koja su preosjetljiva na normalne podražaje, a druga teorija da sindrom nastaje zbog abnormalnih kontrakcija crijeva. Povezanost živčanog sustava crijeva i mozga je vidljiva iz potencijalnih uzroka sindroma kao i simptoma i metoda liječenja.
Razumijevanje povezanosti mozga i našeg probavnog sustava važan je jer pruža nove mogućnosti u liječenju i u poboljšanju zdravlja obaju sustava te nam omogućava daljnja istraživanja u ovom području.
Petra Bolt i Ridvan Kučuk, 4.M, 2019./2020.
Literatura:
AsapSCIENCE, What If You Had A Second Brain?: https://www.youtube.com/watch?v=T3Ftj5E90tY&list=WL&index=24
Cleveland Clinic. Gut-Brain Connection: https://my.clevelandclinic.org/health/treatments/16358-gut-brain-connection
Doc. dr. sc. Gorana Trgo, dr. med. Pliva zdravlje. (2018.) Simptomi i liječenje sindroma iritabilnog crijeva: https://www.plivazdravlje.hr/aktualno/clanak/31708/Simptomi-i-lijecenje-sindroma-iritabilnog-crijeva.html
Johns Hopkins Medicine. The Brain-Gut Connection: https://www.hopkinsmedicine.org/health/wellness-and-prevention/the-brain-gut-connection
Mayo Clinic. Inflammatory bowel disease (IBD): https://www.mayoclinic.org/diseases-conditions/inflammatory-bowel-disease/diagnosis-treatment/drc-20353320
Orlando. Mozak-crijeva: http://www.poliklinika-orlando.hr/mozak-crijeva/
Youthministryinitiative. Enterički živčani sustav: dijelovi i funkcije: https://hr.youthministryinitiative.org/enteric-nervous-system-parts-and-functions-191
Fotografija: https://www.mdpi.com/1422-0067/21/20/7551
Lektura: Paulina Šebelić, 4.D
Naslovna fotografija: That’s Her Business na Unsplash